Zašto su fasade prljave? Za turizam nekog grada, poput Zagreba, izgled pročelja, fasada pogotovo starijih zgrada u središtu grada nešto je na što turisti obraćaju veliku pažnju, jer imaju i na što – povijest je ispisana u njima. No, kad kažemo da su fasade prljave ne mislimo samo na sivilo i smog u gradovima, već na zelene točkice, linije koje se nalaze na fasadama. Što je sve to i kako ukloniti?

Prljave fasade

Iako to djeluje kao prljavština, fasade kuća, javnih objekata i zgrada zapravo su postale dom gljivica i algi. Zbog njih ti objekti djeluju prljavo, zapušteno i nezdravo. Iako je razumljivo da se oni nastanjuju na starijim objektima, često i neodržavanima, u zadnje vrijeme je sve češći problem pojava algi i gljivica na novijim objektima. Često je izgled fasade razlog i nepovoljnog položaja objekta na tržištu nekretnina.

Važno je naglasiti kako je tu riječ ipak o estetici fasade, a ne o tome da fasada naružena algama i gljivicama može utjecati negativno na zdravlje čovjeka.

Alge i gljivice na fasadi

Što su alge i gljivice te zašto je javljaju na fasadi? Upoznajmo neprijatelja!

• Alge su živi biljni organizam bez korijena, lišća ili cvjetova. Procjenjuje se da postoji više od 25.000 vrsta algi. Veličina im toliko varira da imamo tako sićušne alge koje se moraju 1.000 puta povećati da bismo ga mogli vidjeti, pa sve do gigantskih trava u oceanima koje imaju i do 50 m dužine. Važan su proizvođač kisika na Zemlji. Alge koje se nastanjuju na fasadi su malene, djeluju najčešće zelenkasto. Budući da nemaju korijen, ne prodiru dublje u fasadu, već se samo „drže“ za nju, što olakšava uklanjanje algi s fasade.
  
• Gljivice su najrasprostranjenije živi organizmi na našoj planeti. Ne pripadaju niti biljkama, jer ne sudjeluju u procesu fotosinteze, kao niti životinjama, već su svijet za sebe i to poprilično neistražen. Gljivice na fasadama se prepoznaju po sivim ili crnim nakupinama. Za razliku od algi, puno ih je teže ukloniti s površine i zato je ključna uporaba sredstva koja ih uništava prije samog pranja fasade.

Alge i gljivice se osobito dobro razvijaju na podlogama koje su kroz duži period izložene temperaturama iznad 20 °C i velikoj količini vlage. Najčešće su „zaprljani“ sjeverni i zapadni dijelovi objekata, tj. oni vlažniji. 

Budući da vole vlagu, gljivice i alge pojavljuju se na fasadama objekata koji se nalaze u blizini raznih voda poput rijeka, jezera, potoka, u nizinama i kotlinama, u područjima čestih magli. Na fasade utječe drveće i grmlje oko objekta.

Osim spomenutog utjecaja na okoliš, zanimljivo je da čak i pozitivna pojava poput manjeg onečišćenja zraka utječe na povećanje pojave algi i gljivica na fasadama. Naime, u područjima sa smanjenom zagađenosti zraka dušičnim i sumpornim plinovima, veće su šanse za rast algi i gljivica.

Loše izvedeni radovi na objektu, poput nadstrešnice, loših prozorskih klupčica, curenje vode po fasadi, općenito loša odvodnja vode ili loša hidroizolacija, sve su to razlozi radi kojih i vaš dom, vaša škola, dom zdravlja ili zgrada imaju ovaj problem. No, čak i dobro odrađeni poslovi, poput što učinkovitije toplinske zaštite radi poboljšanja energetske učinkovitosti zgrada, uzrok su pojave ovih problema.

Što možete učiniti, kako ukloniti alge i gljivice sa svoje fasade? Javite se nama, jer bavimo se upravo pranjem i zaštitom fasada!